Uspjeh MojaWebTV servisa
Uspjeh MojaWebTV servisa
Nešto malo više od godinu dana nakon poretanja usluge MojaWebTV, u BH Telecomu s ponosom ističu da je to daleko najpopularniji servis na web-u vodećeg telekom operatera u zemlji, koji dnevno posjeti u prosjeku 30.000 jedinstevnih posjetitelja. U modernom svijetu društvenih mreža, vrlo važan podatak je da servis putem Facebooka preporučuje skoro 20.000 osoba. Android aplikaciju, koja omogućava da na svom smartphone ili tablet uređaju jednostavno koristite uslugu, preuzelo je do sada 22.000 korisnika, a iOS (iPad, iPhone) verziju web aplikacije mjesečno koristi 12.000 korisnika. Usluga je, doduše može se reći u lite varijanti, dostupna i korisnicima nekada vrlo popularnih Symbian (Nokia) uređaja.
"Najzauzetiji dan smo imali 12. oktobra 2012. u toku prijenosa utakmice Grčka – BiH, kada je servis u danu koristilo na webu ukupno 65.000 korisnika, dok je u peakovima bilo čak i do 9.000 istovremenih korisnika. Ovi podaci su naročito impresivni kada se uzme u obzir da je usluga dostupna isključivo korisnicima BH Telecoma, odnosno korisnicima naših Internet i MojaTV paketa", izjavio je za TeVe Portal Srđan Šegvić, šef Službe za razvoj multimedijalnih servisa BH Telecoma.
Od predstavljanja usluge do danas apsolutno je sve promijenjeno, unaprijeđeno i poboljšano. "Ono čime se naročito ponosimo, je činjenica da je usluga 100% domaći – in-house proizvod, gdje su praktično sve komponente usluge razvijene unutar Službe za razvoj multimedije, odnosno BH Telecoma. Ta činjenica nam je i omogućila da uslugu značajno unaprijeđujemo. Usluga je bila kreirana i u startu puštena, na moglo bi se reći laboratorijskim uslovima – na hardwareu starom preko 8 godina (koji je nakon zamjene otpisan). Zahvaljujući “brzim” procesima akvizicije resursa, krajem mjeseca augusta ove godine nabavljena je nova, bleeding-edge hardwareska platforma na koju je usluga migrirana te na taj način osiguran značajno veći kapacitet usluge", ističe Šegvić.
Funkcionalno, usluga je startala samo sa servisom “žive” televizije, jednog, relativno niskog nivoa kvaliteta i nekih 12 TV kanala na webu. Danas usluga nudi tri nivoa kvaliteta za 40 kanala, uključujući tu i HD, programski vodič, timeshift servis, aplikacije za najpopularnije mobilne platforme. Šegvić kaže da se u startu sa limitiranim hardwareskim kapacitetima moglo podržati nekih 3.000 istovremenih korisnika servisa, dok danas tih limita nema, te su jedini limiti zapravo limiti core mreže BH Telecoma na koje se skoro pa stiglo zbog velike popularnosti usluge.
Ideja vodilja od početka je bila jednostavnost korištenja
Istraživanja pokazuju da korisnici niti imaju strpljenja, a ukoliko učitavanja videa na webu traje više od 2-3 sekunde odustaju, niti posebne želje da “uče” nešto koristiti. "Najbolji pokazatelj koliko korisnici cijene i traže jednostavnost korištenja je uspješnost Apple iOS uređaja. Iz tog razloga je usluga pravljena tako da se odmah koristi – čim dođete na recimo web pristup servisu, očekuje se da samo izaberete koji kanal želite gledati i odmah počinje korištenje. Isti nivo interakcije korisnika se očekuje i na aplikacijama za tablet/smartphone uređaje", kaže Šegvić.
Nekoliko tehničkih detalja:
- usluga je kreirana i realizuje se na open-source Ubuntu Linux OS-u;
- za pripremu sadržaja (transcoding) se koristi za ovu namjenu od strane osoblja BH Telecoma modifikovani open-source alat – ffmpeg;
- usluga se u potpunosti realizuje na standardiziranom x86 hardwareu najnovije generacije (quad-socket, 8-core Intel bazirani serveri);
- dio usluge se izvršava na virtuelnim serverima, s ciljem bolje utilizacije resursa.
High-level shema arhitekture streaming i encoding dijela rješenja izgleda otprilike kao na slici:
Obrada videa je inače najzahtjevniji task, te na transcoding dijelu se postiže izuzetno veliki nivo utilizacije CPU resursa izuzetno performatnog hardwarea – konrektno na transcoding serverima CPU utilizacija je oko 75%, a kao što je već rečeno radi se o quad-socket, 8-core procesorima sa hyperthreading tehnologijom - u prevodu OS na takvom serveru “vidi” 64 procesora (32 core sa hyperthreadingom).
"Pored procesne snage, video je naravno i najzahtjevniji tip mrežnog sadržaja. Velika razlika je u pružanju IPTV i WebTV servisa. Naime, za IPTV servis, koji funkcioniše u zatvorenoj, kontrolisanoj mreži operatora, koristi se multicast mrežni protokol za distribuciju videa. To konkretno znači da se praktično jedna kopija kanala distribuira mrežno svim IPTV korisnicima, ili pojednostavljeno živi kanali uzimaju relativno niske mrežne resurse u IPTV servisu. Međutim, WebTV servis funkcioniše sa unicast mrežnim protokolom, gdje svaki korisnik dobija svoju kopiju kanala, odnosno za svakog korisnika koji gleda kanal mrežno se distribuira kopija kanala. To čini ovaj servis značajno nepovoljnim u smislu mrežnih resursa, te izuzetno zahtjevnim. Konkretno, u peaku koji smo imali, 9.000 simultanih korisnika u core mreže generiše preko 7 Gigabita saobraćaja, čak i kada svi gledaju isti kanal", ističe Šegvić.
Mrežna zahtjevnost servisa će na neki način i usloviti komercijalizaciju
Mrežna zahtjevnost servisa će na neki način i usloviti komercijalizaciju, primarno s ciljem obezbjeđivanja adekvatnog nivoa kvaliteta korisnicima. "Naravno, sam servis tehnički ništa ne znači bez sadržaja. Dosta pitanja imamo od korisnika zašto samo ovaj set kanala ili zašto nema kanal xy. Naime, potrebno je istaći da su prava za sadržaje prilično zamršena i neriješena globalno za inovativne servise kao što je WebTV. Veliki dio content providera ima strah ili su, bolje rečeno, vrlo konzervativni po pitanju prava distribucije, dok su s druge strane sadržaji generalno jako skupi i poprilično ne usklađeni standardima tržišta. Trenutno su dostupni TV programi za koje su prava riješena, odnosno nisu sporna, barem dok je usluga teritorijalno ograničena. Stvari se opet značajno komplikuju ako se pokuša usluga pružiti izvan granice BiH, gdje tek nastupa pravno-sadržajna konfuzija. I dok konkurencija obično takve probleme “ignoriše” BH Telecom tako poslovati ne može, pa onda dosta toga stoji i čeka dok se ne nađe adekvatno rješenje", kaže Šegvić.
Dosta pitanja je bilo i od strane osoba koje bi željele koristiti uslugu, a nisu ili ne mogu biti korisnici BH Telecoma. "Da budem u potpunosti iskren, usluga je u fazi incepcije primarno bila i namjenjena njima, te je za te potrebe in-house razvijen kompletan poslovni model, razrađen do krajnjih detalja, koji je podrazumijevao prodavanje usluge sa “fizičkim” uređajem. Naime, realizovan je model gdje bi korisnik kupio specijalni USB stick, koji bi koristio za autorizaciju, odnosno koji bi ubacio u računar i počeo koristiti servis gdje god se nalazi u svijetu. Stick bi imao ograničeno trajanje WebTV servisa, 6 do 12 mjeseci, a cijelo vrijeme bi ga korisnik mogao koristiti i kao eksternu memoriju. Nažalost, ovaj poslovni model nije prihvaćen unutar kompanije, te smo se okrenuli modelu sa online plaćanjem servisa – što je dovelo do mnogo komplikacija, te do potrebe rješavanja brojnih internih problema prije uvođenja poslovnog modela. Iz tog razloga servis još uvijek nije komercijalno dostupan osobama koje nisu korisnici BH Telecoma", pojašnjava Šegvić.
U BH Telecomu jako zadovoljni odzivom i zadovoljstvom trenutnih korisnika servisom
Naime, na forumima često nailazimo da je MojaWebTV upravo ono što kod određenih korisnika prevagne prilikom izbora recimo MojaTV paketa naspram konkurencije. "Servis omogućava korisnicima da u potpunosti iskoriste uređaje koji su (naročito tableti) vrlo pogodni za fleksibilno gledanje TV programa, te im otvori svijet dodatnih ekrana bez potrebe da kupuju novi TV prijemnik i razmišljaju gdje će ga postaviti za one dane kada se termin popularne serije poklopi sa terminom atraktivne utakmice. S obzirom na prosječan nivo korištenja, vrlo je moguće da postoji segmnet naših korisnika Internet pristupa, kojima je MojaWebTV jedini TV servis koji imaju (npr. studenti), što pretpostavljamo da će u budućnosti biti rastući trend", ističe Šegvić.
Budućnost MojaWebTV servisa
Za kraj donosimo par osvrta na budućnost servisa. Primarno se može očekivati kontinuirano povećanje kvaliteta, dalje posjednostavljenje korištenja, veći broj kanala, više kanala putem timeshift usluge, ali i proširenje na uređaje kao što su popularne igraće konzole (Xbox, PS3 i sl.) i SmartTV uređaji.
"Za nekoliko godina televizija će biti samo jedan od Internet servisa, a svi alternativni načini distribucije će lagano odumirati. U svijetu, globalno se dešavaju velika restruktuiranja – content provideri postaju service provideri i obrnuto, te već imate globalne servise koje pružaju direktno content provideri (npr. HBO Go). U tom pogledu, za globalno gledajući male operatere kao što je BH Telecom, sve veći značaj igra upravo loklani sadržaj jer on ostaje jedina tačka diferencijacije u odnosu na globalnu konkurenciju. Upravo zato, ja lično smatram da je za BH Telecom strateški važno jačati lokalne TV kuće i stvarati servise koji su bazirani na lokalnom sadržaju", izjavio je za TeVe Portal Srđan Šegvić, šef Službe za razvoj multimedijalnih servisa BH Telecoma.
(Teve)
