DVB-T vijesti i uredaji

Za Slovenski multipleks C samo još jedna ponuda



Za Slovenski multipleks C samo još jedna ponuda

Polovinom oktobra ove godine Agencija za poštu i elektronske komunikacije Slovenije - APEK raspisala je tender za dodjelu radijskih frekvencija u mreži digitalne zemaljske televizije na cijeloj teritoriji Slovenije - multipleks C.

Rok za dostavljanje ponuda istekao je 30. novembra ove godine do kada je APEK-u stigla samo jedna ponuda ito od RTV Slovenija - Odašiljači i veze, čija ponuda sadrži sve potrebne dokumente, objavio je APEK.

Ponudu RTV Slovenija detaljno će pregledati tenderska komisija.

(Teve)

Radionica o Digitalnoj televiziji



Radionica o Digitalnoj televiziji

Danas je Zagrebu održana radionica o digitalnoj televiziji. Radionicu su organizovali Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije - HAKOM i Agencija za elektroničke medije - AEM, u sklopu međunarodnoga projekta Digitalna televizija u jugoistočnoj Europi – SEE Digi.TV, finansiranog sredstvima iz instrumenta pretpristupne pomoći - IPA.

Radionica je organizovana za sudionike hrvatskog tržišta, s ciljem povećanja svijesti o prelasku na digitalnu televiziju te mogućnostima koje se pružaju kroz upotrebu oslobođenog dijela spektra, tzv. digitalne dividende, a mogu pridonijeti poboljšanju postojećih i uvođenju novih usluga te pozitivno uticati na smanjenje digitalnog jaza.

U uvodnom dijelu projekt SEE Digi.TV predstavili su predstavnici Agencije za poštu i elektroničke komunikacije Republike Slovenije - APEK, vodeći projektni partner, te predstavnici HAKOM-a i AEM-a, kao hrvatski projektni partneri.

Teme raspravljene tokom panela obuhvaćale su mogućnosti korištenja digitalne dividende u Republici Hrvatskoj, platforme za distribuciju televizijskih programa i budućnost pay-TV-a u Hrvatskoj, te regulaciju televizije sistemom koncesija i tehnološke neutralnosti. Na radionici su učestvovali predstavnici nakladnika, ministarstava i univerziteta.

U provedbi projekta učestvuje ukupno trinaest partnera iz deset zemalja regije uz jednog strateškog partnera i posmatrača. Partneri na projektu su uglavnom regulatorna tijela nadležna za regulaciju tržišta elektronskih komunikacija i elektronskih medija u svojim zemljama ili druge institucije aktivne na području informacijskih i komunikacijskih usluga: Albanija (NCRT), Austrija (RTR), Bosna i Hercegovina (RAK), Crna Gora (AEM i EKIP), Hrvatska (HAKOM i AEM), Italija (Informest i AGCOM), Mađarska (IVSZ), Makedonija (SRD), Slovenija (APEK i Sintesio) i Srbija (RRA).

(TeVe Portal/HAKOM)

Kosovska delegacija u posjeti AEM-u



Inicijativom OSCE misije - Organization for Security and Co-operation in Europe/Organizacija za sigurnost i suradnju u Evropi na Kosovu, u Zagrebu je jučer održan sastanak predstavnika Vijeća za elektroničke medije Republike Hrvatske te predstavnika Nezavisne komisije za medije Republike Kosovo, predstavnika Radiotelevizije Kosova - RTK te predstavnika OSCE misije na Kosovu.

Teme sastanka bile su proces digitalizacije te primjena evropske regulative u nacionalne zakonske okvire. Sugovornici su naglasili važnost saradnje dvaju Vijeća, kako bilateralne tako i u okviru međunarodnih mreža regulatora, s ciljem razmjene i sticanja znanja i iskustava.

teve.ba

Reforma HRT pristojbe



2013. godina mogla bi biti posljednja u kojoj bi stanovnici Hrvatske pretplatu za HRT plaćali na dosadašnji način. Pristojba za HRT se neće ukinuti, ali je više neće plaćati svako ko ima TV uređaj niti će svi plaćati isti iznos pristojbe.

"Reforma HRT pristojbe, nikako ne njeno ukidanje, svakako će biti jedna od ključnih tema rasprave o medijskoj politici koja se intenzivira", izjavio je glavni savjetnik za medije Ministarstva kulture Milan F. Živković za Novi List.

Reforma HRT pristojbe trebala bi biti sastavni dio novog medijskog zakona kojeg je aktuelna vlast u Hrvatskoj najavila. Na izradi novog zakona radi se uveliko kako bi se isti mogao donijeti već naredne godine. Ono što je svakako dobra vijest za HRT jeste da se prihodi od nekih 96 miliona kuna mjesečno neće smanjiti.

Ministarstvo predlaže i nove izmjene zakona. "To bi, očigledno, značilo da se pristojba plaća individualno, a obaveza plaćanja ne proizlazi više iz posjedovanja prijemnika ili kompjutora u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a umirovljeni, recimo, ili nezaposleni nižu ili nikakvu pristojbu. Drugim riječima, za hipotetsko domaćinstvo od dvije osobe s upravo srednjim prihodom ne bi se praktično ništa promijenilo, osim što bi, umjesto sadašnjih osamdeset kuna, oboje ubuduće plaćali po četrdeset", pojašnjava Živković za Novi list.

teve.ba

Reforma HRT pristojbe nije novi porez



Ministarstvo kulture susjedne Hrvatske danas je saopštilo da bi zadržavanje postojećeg nivoa prihoda HRT-a od pretplate te usklađivanje iznosa prestplate s visinom dohotka obveznika trebala biti temeljna načela najavljene reforme HRT pristojbe. Također, ministarstvo je istaknulo kako se nikako ne radi o uvođenju "novog poreza" koji bi opteretio građane Hrvatske.

Osim učestalih prigovora na visinu pretplate koja dolaze od pučkog pravobranitelja, udruženja penzionera i nezaposlenih, jedan od razloga pokretanja rasprave o tom pitanju leži u potrebi da se uspješan model finansiranja javnog radija i televizije proširi i na druge medije i medijske sadržaje od javnog interesa.

"Polazno načelo te reforme trebalo bi biti da se prihodi HRT-a od pristojbe ne smanje, a drugo načelo da pristojba više ne bude svojevrsni "flat tax", nego da njen iznos ovisi o visini (različitih vrsta) dohotka obveznika, tako da se postojeće porezno opterećenje u odnosu na dohodak, ne povećava", stoji u saopštenju Ministarstva kulture.

Kao što smo ranije pisali, obaveza plaćanja ne bi više proizlazila iz posjedovanja prijemnika ili kompjutera u domaćinstvu, nego naprosto iz činjenice boravka u Hrvatskoj. Osoba s višim primanjima plaćala bi višu, a penzioneri ili nezaposleni, nižu ili nikakvu pretplatu.

"Tako reformirana pristojba, ako bi o njenoj naplati brinula porezna uprava, imala bi potpuni obuhvat obveznika, ostvarujući pritom i značajnu uštedu u nemalim troškovima naplate koje danas snosi HRT", stoji, između ostalog, u saopštenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

(TeVe Portal/HRT)

Upitna pretplata za RTV Slovenija



Čelnici slovenskoj javnog servisa RTV Slovenija poručili su da bi odbijanje Zakona o izvršenju budžeta za 2013. i 2014. godinu moglo značiti da više nema pravnog osnova za naplatu RTV pretplate u narednoj godini. Upravo je Zakon o izvršenju budžeta prvana podloga za obračun RTV pretplate.

Posljedice takvog referendumskog odbijanja bilo bi nezamislive, tvrde čelnici RTV Slovenija u saopštenju koje se odnosi na dogovor sindikata javnog sektora koji je pokrenuo peticiju za pokretanje postupka za referendum o zakonu.

Prema saopštenju čelnika RTV Slovenija, u najboljem slučaju bi se ponovio, ako ne i gore, scenario iz januara 2011. godine, kada je RTV Slovenija zbog pada zakona za obračun RTV pretplate izgubila 4,9 miliona eura.

"Odbijanje zakona o izvršenju budžeta moglo bi biti kobno za RTV Slovenija", ističu čenici slovenskog javnog servisa. RTV pretplata je ključni izvor finansiranja RTV Slovenija.

teve.ba

SEE Digi.TV sastanak u Beogradu



Republička radiodifuzna agencija Srbije - RRA, koja je jedan od partnera projekta SEE Digi.TV, u naredna dva dana bit će domaćin četvrtog sastanka Izvršnog odbora projekta SEE Digi.TV koji se sufinansira od Evropske unije iz sredstava predpristupne pomoći - IPA, sa namjerom promocije digitalne televizije u Jugoistočnoj Evropi.

Sastanak će se održati u Beogradu 13. i 14. decembra. Ovaj put će se sagledati aktivnosti koje se obavljaju u okviru projekta kao i kratkoročni planovi partnera na projektu. Zatim, implementacija regionalnih pravnih smjernica i komunikacija sa zainteresovanim stranama, kao i tok organizacije nacionalnih radionica.

Posebna pažnja bit će posvećena alatima i metodama koje se tiču podizanja svijesti javnosti. Partneri iz Albanije, Hrvatske i Makedonije će predstaviti rezultate ovih aktivnosti u svojim zemljama, dok će RRA predstaviti nacrt konsolidovanog izvještaja koji se odnosi na IPA dio ovog projekta.

Pored ovoga na sastanku će se govoriti i o napretku koji je ostvaren kod preostalih nedovršenih dokumenata u okviru pravne, tehničke i ekonomske radne cjeline.

(RTS)

HTV 4 na multipleksu B



HTV 4, specijalizirani program Hrvatske radiotelevizije, počinje s emitovanjem 21. decembra 2012. godine na multipleksu B digitalne zemaljske televizije DVB-T na cijelom području Republike Hrvatske i preko satelita.

Program HTV 4 mogu pratiti svi hrvatski gledatelji koji već sada prate program HTV 3. U slučaju poteškoća s prijamom HTV 4 programa, gledateljima Odašiljači i veze savjetuju da najprije na svojim TV prijamnicima ponovno pretraže kanale, ručno ili automatski, a iznimno i uz vraćanje prijamnika na fabričke postavke.

Za praćenje HTV 4 preko satelita većina korisnika mora pokrenuti ponovno traženje programa. Najbolje je napraviti ručno pretraživanje prema postojećim parametrima prijama:

Satelit: EUTELSAT Hot Bird 13A
Pozicija: 13° stepeni istočno
Prijamna frekvencija: 12.520 GHz
Polarizacija: Vertikalna
Symbol rate: 27500
FEC: 3/4
Sistem kodiranja: VIACCESS Francuska
Područje pokrivanja: Evropa, Sjeverna Afrika i Bliski istok

(TeVe Portal/Odašiljači i veze)

Digitalizacija među prioritetima Vlade Srbije



Potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić razgovarao je sa šefom delegacije Evropske unije u Srbiji Vincentom Degertom o aktivnostima koje nadležne srpske institucije preduzimaju u cilju završetka procesa digitalizacije u Srbiji.

Vincent Degert je tokom sastanka naglasio da je krajnji rok za završetak procesa digitalizacije na prostoru čitave Evrope 17. juni 2015. godine, istakavši pritom spremnost Evropske unije da nastavi sa učešćem u finansiranju projekta digitalizacije u Srbiji radi njegove pravovremene realizacije.

Potpredsjednik Vlade i ministar spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Rasim Ljajić istakao je da je realizacija projekta digitalizacije jedan od prioriteta Vlade i ministarstva na čijem je čelu.

Ljajić je izrazio uvjerenje da će taj proces, uprkos kašnjenjima nastalim zbog zastoja u aktivnostima u prethodnih nekoliko godina, biti završen do juna 2015.

"Svi raspoloživi kapaciteti Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija u narednom periodu bit će usmjereni ka završetku procesa digitalizacije", naglasio je Ljajić i dodao da očekuje da se prvi rezultati tih aktivnosti prikažu u prvom kvartalu 2013. godine.

(TeVe Portal/RTS)

Poljska testira DVB-T2



Poljski javni emiter Telewizja Polska - TVP danas počinje s testnim emitovanjem programa u DVB-T2 standardu digitalne zemaljske televizije.

Testiranje će se vršiti u saradnji sa Samsungom i nacionalnom prijenosnom kompanijom Emitel. U početku DVB-T2 signal će biti dostupan s jednog predajnika koji pokriva Varšavu i okolicu. Drugi predajnik će biti u funkciji za nekoliko sedmica.

TVP je imao ključnu ulogu u prelasku na digitalno emitovanje u Poljskoj, a čitav proces prelaska na digitalu zemaljsku televiziju trebao bi biti dovršen u julu naredne godine. Ujedno TVP je prvi emiter u Poljskoj koji testira DVB-T2 standard.

(TeVe Portal/BTVN)

GfK obnovio ugovor u Njemačkoj



Njemačka kompanija za istraživanje tržišta GfK i dalje će službeno mjeriti gledanost njemačkih TV kanala.

AGF, asocijacija koju čine TV grupacije ARD, ZDF, RTL i ProSiebenSat.1, potpisao je novi ugovor s GfK do 2018. godine. Ugovor je vrijedan oko 130 miliona eura.

GfK mjeri gledanost TV kanala na uzorku od 5000 domaćinstava. Podaci su namijenjeni TV kanalima, kompanijama za prodaju ogalsnih prostora, medijskim agencijama i oglašivačima, a dostavljaju se svakodnevno.

GfK mjeri gledanost i zastupljenost TV kanala za AGF od 1985. godine.

(TeVe Portal/RTVN)

2013. prvi multipleks u Crnoj Gori



Gašenje analogne televizije u Crnoj Gori pomjereno je za juni 2015. godine što je i krajnji rok za prelazak na digitalno emitovanje. U intervjuu za portal RTS-a zamjenica direktora Agencije za elektornske medije Crne Gore Jadranka Vojvodić je izjavila da se nada da će to odlaganje zapravo samo za kratko odložiti pripreme i inteziviranje procesa, ali da se u svakom slučaju Crna Gora neće naći u situaciji da sve radi na brzinu u posljednjih pola godine.

Vojvodić je iznijela očekivanje da će se već tokom sljedeće godine stvoriti uslovi za razvoj prvog multipleksa mreže i sprovođenje konkursa radi stvaranja povoljnih okolnosti koje će obezbijediti dobru poziciju privatnih televizijskih stanica na prvom multipleksu.

"Projekat SEE Digi.TV je za nas kao regulatora, veoma važan pošto nam daje jedinstveno iskustvo da u saradnji sa kolegama koji su učestvovali u ovom procesu, koji su ga sproveli ili se tek pripremaju za njega zaista prikupimo dosta iskustava, dobrih ili loših. Mi kroz ovaj projekat dobijamo upravo najveću vrijednost time što možemo izbjeći neke greške", izjavila je Vojvodić, izrazivši nadu da će iskustva sa sastanaka u okviru SEE Digi.TV projekta pomoći svima onima koji budu donosili odluke vezane za proces digitalizacije u Crnoj Gori.

Vojvodić je istakla da će projekat zasigurno pospješiti brzinu, efikasnost i kvalitet prijelaznog perioda digitalizacije u Crnoj Gori, i sve to u cilju zadovoljenja krajnjeg korisnika.
Inače, Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori je krajem novembra 2012. godine preduzela neophodne mjere kako bi se zaštitili interesi Evropske unije i korisnika projekta tako što je suspendovana implementacija ugovora.

Italijanska kompanija Eurotel ni nakon isteka četvrtog roka nije dostavila adekvatnu opremu za proces digitalizacije te je Delagacija EU suspendovala implementaciju Ugovora i time omogućila produžetak roka za isporuku opreme. Angažovani su eksperti koji će odlučiti da li je oprema u skladu sa tehničkim zahtjevima Ugovora.

(TeVe Portal/RTS)

Hrvatska pozitivan primjer digitalizacije

Susjedna Hrvatska najbolji je pozitivan primjer prelaska na digitalnu zemaljsku televiziju. Nakon potpunog prelaska na digitalnu televiziju, Hrvatska je otišla korak dalje te izdala dozvolu za DVB-T2 standard.

"Hrvatska je krajem 2010. godine završila prelazak na digitalnu televiziju. Učešćem u SEE Digi.TV projektu našim iskustvima možemo doprinjeti zemljama regiona koje su se našle na početku ili su u procesu samog prelaska na digitalno emitovanje", izjavio je Danijel Vidaković iz Hrvatske agenciju za poštu i elektroničke komunikacije za RTS.

Dodavši ocjenu da u samom procesu postoje dvije strane, jedna pozitivnog djelovanja dok se druga odnosi na propuste koji su, neskriveno kaže Vidaković, napravljeni i u Hrvatskoj. Međutim, ni propusti nisu uzalud jer je u okviru ovog projekta zaista moguće učiti na greškama drugog tako da zemlje koje uče iz iskustava Hrvatske i iskustava drugih partnera mogu izvući neke pouke.

"Poslije prelaska na DTV, mi smo otišli i korak dalje. Krajem prošle godine izdali smo prvu dozvolu za DVB-T2 za Pay TV platformu, a ove godine smo prvi u regionu započeli sa zemaljskom Pay TV platformom, tako da je i to jedno iskustvo koje može doprineti SEE Digi.TV projektu", izjavio je Vidaković.

Digitalna zemaljska televizija u Hrvatskoj ima veliki udio od oko 60%, te je ova platforma vrlo značajna. Pay TV servisi na ovoj platformi do sada nisu bili ponuđeni tako da se očekuje uspjeh u Hrvatskoj, a istovremeno predstavlja zanimljivo iskustvo koje u nekom dijelu može biti preslikano i na druge zemlje.

(TeVe Portal/RTS)

Digitalizacija na Kosovu



Nezavisna komisija za medije - NKM podnijela je Vladi Kosova nacrt strategije Prelazak sa analognog na digitalno emitovanje u Republici Kosovo. Ovim nacrtom strategije NKM je dao prijedloge koji jačaju maksimalni interes, prvobitno Kosova, pa onda i interes medijske industrije i razvoja medijskog pluralizma.

Prijedlozi predstavljeni u ovom nacrtu strategije se zasnivaju na opštim uputstvima Evropske komisije u vezi sa poštovanjem slobode izražavanja, regulisanjem konkurencije i stvaranja zdravog medijskog tržišta. Ovaj nacrt strategije pridaje poseban značaj poboljšanju profesionalnog nivoa, količini i kvalitetu programa, što je u interesu svih građana Republike Kosovo.

Tokom izrade ove strategije postojao je problem jer Republika Kosovo još nije članica ITU-a. Na međunarodnoj konferenciji GE-06, na kojoj su planirane frekvencije za digitalno emitovanje, Kosovo nije bilo zastupljeno zbog svog političkog statusa. NKM je iz tog razloga sastavio alternativni plan bazirajući se na onaj određen na GE-06 konferenciji, putem kojeg se ispunjavaju sve potrebe za djelovanje audiovizuelnih medijskih servisa, i koji istovremeno nudi pokrivanje teritorije do 95%, time obezbjeđujući pristup informisanju svim građanima Kosova.

Tokom izrade nacrta strategije ključnu ulogu su igrali kosovski i međunarodni stručnjaci, predstavnici elektronskih medija, civilnog društva, Univerziteta u Prištini, Akademija nauka i umjetnosti Kosova, relevantna ministarstva Vlade Kosova, kao i predstavnicima zajednica koje žive na Kosovu.

Poseban značaj uspješnom sastavljanju ovog nacrta su i studijske posjete, koje su realizovali članovi NKM-a u regionu i zemljama Evropske unije, koje su služile za analizu i poređenje praktičnih izbora tih zemalja za uspješno sprovođenje digitalizacije.

Osim sastavljanja nacrta strategije Izvršna kancelarija i članovi NKM-a su se fokusirali na rješavanje brojnih zahtjeva kao što su razmatranje podzakonskih akata, kao što je i predviđeno zakonom o NKM-u, Uredba o audiovizuelnoj komercijalnoj komunikaciji, Uredba o zaštiti djece i maloljetnika od štetnog programskog sadržaja koji emituju audiovizuelni medijski servisi, zatim Uredba o autorskom pravu, Uredba NKM-a o izdavanju licence i Opšti uslovi i pravila licence NKM-a.

NKM ovih dana radi i na dopuni Uredbe o kablovskim operatorima. U tom pogledu NKM se konsultovao i sa međunarodnim stručnjacima, kako bi ova oblast bila detaljno regulisana iz razloga stalnog razvoja kablovske platforme kao tehnologije. Svi akteri uključeni u ovu djelatnost će biti pozvani da doprinesu ovom procesu.

NKM je, također, na osnovu zakonskih obaveza, licencirao 9 providera programskih usluga i jednog kablovskog operatora, a razmotrio je i slučajeve koji su dostavljeni komisiji u periodu od dvije godine, periodu u kojem je ova institucija radila bez tijela za odlučivanje.

teve.ba

Istraživanje javnog mnijenja o digitalizaciji



Regulatorna agencija za komunikacije BiH - RAK je partner regionalnog projekta SEE Digi.TV, koji sufinansira Evropska unija iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć - IPA, a u okviru programa Transnacionalne saradnje za jugoistočnu Evropu.

Kao jedna od aktivnosti u sklopu ovog projekta, urađeno je istraživanje javnog mnijenja vezano za proces digitalizacije u BiH. Istraživanje je urađeno u novembru 2012. godine metodom personalnih intervjua u telefonskoj anketi, koji uključuje 1010 ispitanika sa čitave teritorije BiH. Neka od glavnih nalaza ovog istraživanja su:

- Analogna zemaljska radiodifuzija je primarni izvor primanja TV signala, posebno u ruralnim sredinama;

- Nove tehnologije su dostupnije u urbanim sredinama;

- Javna kampanja o procesu digitalizacije akcenat treba staviti na ruralne sredine, posebno na informisanost putem pozivnih centara i TV programa;

- Potrebno je razviti i provesti aktivnosti kako bi kategorije stanovništva, naročito starija populacija, nezaposleni i osobe iz ruralnih sredina, stekle vještine neophodne za korištenje svih usluga i mogućnosti koje nudi digitalizacija i druge nove tehnologije.

Cilj projekta je harmonizacija pravnih, tehničkih i ekonomskih aspekata procesa digitalizacije u regiji jugoistočne Evrope sa EU, kako bi se izbjegla fragmentacija politika, tehnologije i tržišta. Osim toga, projekat ima cilj da kreira regionalnu strategiju kako bi se omogućilo iskorištavanje oslobođenog frekventnog spektra za nove ICT širokopojasne usluge, te postiglo efikasno upravljanje digitalnom dividendom.
Pored Bosne i Hercegovine, učesnici u projektu su Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija, Albanija te Austrija, Italija i Mađarska.
Rezultati ovog istraživanja se mogu naći na web stranici RAK-a: http://www.rak.ba/bih/index.php?uid=1356091478

teve.ba

Proces digitalizacije u Srbiji


Posljednji rok za završetak procesa digitalizacije na prostoru Evrope je 17. juni 2015. godine. Međutim, Srbija nije odredila konačan datum za završetak tog procesa.

U Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija ističu da je realizacija projekta digitalizacije jedan od prioriteta, a da se rezultati očekuju do aprila 2013. godine.

"Mi ćemo dati sve od sebe da se proces digitalizacije desi malo ranije, ali 2015. je najrealnija za završetak tog procesa", izjavio je Stefan Lazarević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine i telekomunikacija.

Lazarević je dodao da je najveća kočnica realizacije procesa digitalizacije nedostatak projekta distribucione mreže koji sadrži nekoliko podprojekata. "Svu svoju energiju i snagu ćemo usmjeriti na koordinaciju i realizaciju tih projekata u narednom periodu i očekujem da će projekti biti završeni do početka maja", izjavio je Lazarević.

Lazarević je istakao da je Republika Srbija u saradnji sa međunarodnim konsultantima izradila žig garancije. "Naša ideja je da se žig garancije lijepi na uređaje koji mogu da podrže proces digitalizacije onako kako je to naša država predvidjela. Žig garancije je ključ kada je promocija u pitanju i cijela priča je vezana s promocijom digitalizacije i očekujemo da će zaživjeti u prvom kvartalu ove godine", rekao je Stefan Lazarević.

Lazarević je dodao da je Srbija dobila veliku pomoć kroz Evropsku uniju, ali i da postoji velika podrška tima za socijalnu inkluziju koji radi studiju o tome koje grupe država treba da pomogne.

"Nadamo se da će biti novca u budžetu u narednim godinama da se obezbijedi pomoć socijalno ugroženim kategorijama stanovništva. Međutim, ovdje se ne radi samo o pomoći u socijalnom smislu već moramo da organizujemo timove koji će pomagati našim građanima u instaliranju set-top-boksova", izjavio je Lazarević.

Italija ostala bez vrijedne investicije

Italija je, barem zasada, ostala bez planiranih 1,5 milijardi eura koje je računala inkasirati od nove raspodjele telekomunikacijskih frekvencija. Ključnu ulogu u ovom su imale pritužbe iz Hrvatske i Malte zbog probijanja italijanskih premoćnih lokalnih TV i radio digitalnih stanica u frekvencije dodijeljene u susjednim zemljama, piše Jutarnji list.

Te je frekvencije prethodna Berlusconijeva vlada htjela dodijeliti najboljima TV stanicama među kojim su i kanali Berlusconijeve privatne mreže. Montijev ministar ekonomskog razvoja Corrado Passera je to odbio, odlučivši se za javno nadmetanje - ali sada ni Evropska unija ni italijanska AGcom ne daju pristanak, jer su im se žalile Hrvatska i Malta.

Stanice koje "probijaju", suočene sa serijskim zabranama emitovanja, podsjećaju da su svoje koncesije platile, pa zahtijevaju da im država dâ neke od frekvencija koje stavlja na dražbu - a Passera ne dâ, jer prezaduženoj državi u recesiji očajnički treba živ novac. EU ne može prijeći preko ozbiljnih posljedica u Hrvatskoj, jer one negativno utiču na prava građana koja proizlaze ne samo iz pretplate na HRT, nego i iz Ustava.

Kako navode Odašiljači i veze od kraja maja 2012. povećan je broj pritužbi gledatelja na prijam signala digitalne televizije s cijele jadranske obale, a posebno s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Jedan od bitnih uzroka su smetnje iz Italije koje su se pojačale zbog prelaska južnih italijanskih regija na digitalnu televiziju krajem maja. S toplijim vremenom te smetnje bile su još izraženije. Smetnje iz Italije se opažaju posebno na 51. kanalu mreže MUXA, koji koriste HTV 1, HTV 2, RTL, te Nova TV.

Još ranije, od početka decembra 2010. godine, smetnje ometaju prijem hrvatskih programa na području Istre (regija D5), a djelomično i u regiji D7 (koja obuhvaća Zadar, Šibenik).

Problem je u frekvencijama koje je italijanskim mrežama odobrilo italijansko Ministarstvo za ekonomski razvoj, tj. njegov Odjel za komunikacije. To je tijelo državne uprave i Vlade odgovorno za međunarodno usklađivanje i izdavanje dozvola te za sve poštanske usluge, telekomunikacije, multimedijske mreže, informatiku, radio i televiziju, a i nove tehnologije primjenjive na komunikacijskom području.

Za frekvencije je kao ombudsman nadzorna i AGcom, nezavisni regulator za komunikacije u Italiji koji planira RF spektar, predlaže upotrebu itd. AGcom se oslanja na 21 oblasni odbor za komunikacije (CoReCom), koji surađuju međusobno i s Odjelom za komunikacije nadležnog Ministarstva za ekonomski razvoj, te nadziru lokalne TV stanice i rješavaju sva pitanja u vezi radija i televizije na lokalnoj razini.

(TeVe Portal/Jutarnji list)

Crno-bijeli televizori i dalje u upotrebi

U vrijeme kada gledaoci mogu gledati TV kanale u Visokoj Definiciji i 3D tehnologiji, u Velikoj Britaniji i dalje postoji veliki broj domaćinstava koji korsite crno-bijele televizore.

Novi podaci pokazuju da više od 13.000 britanskih domaćinstava TV kanale i dalje gledaju na crno-bijelim televizorima, 46 godina od početka prvog emitovanja programa u boji na BBC2.

Sklonost crno-bijelim televizorima preovladava uprkos prelasku na digitalnu zemaljsku televiziju. Crno-bijela tehnologija ima jednu prednost - TV pretplata za domaćinstva sa crno-bijelim televizorima košta samo 49 funti u usporedbi sa 145,50 funti za TV u boji.

Vlasnici crno-bijelih televizora i dalje će morati plaćati puni iznos pretplate ukoliko posjeduju računar, tablet ili smart telefon na kojima mogu korsititi VOD usluge.

Broj domaćinstava s dozvolama za crno-bijele televizore u stalnom je padu. 2006. godine bilo ih je 50.000, a na početku ove godine 13.202, piše Guardian.

(Teve)

OIV otpisuje HRT-u 20 miliona kuna duga

Nadzorni odbor firme Odašiljači i veze na sjednici održanoj 13. decembra 2012. godine na zahtjev uprave, kojoj je na čelu Mladen Malić, dao je suglasnost za sklapanje nagodbe s HRT-om o svim spornim pitanjima vezanim uz međusobna potraživanja. Ta odluka, koja je provedena 21. decembra prošle godine, ne bi bila sporna da njome OIV ne oprašta HRT-u čak 20 miliona kuna duga, piše Večernji list.

Naime, 9. februara 2012., tadašnji predsjednik uprave HRT-a Josip Popovac poslao je dopis OIV-u u kojem ih obavještava da HRT prestaje plaćati 47 miliona kuna jer su oni svojom stručnom analizom utvrdili da su toliko preplatili ugovor sklopljen s OIV-om.

Ovaj spor dviju državnih firmi u Hrvatskoj zanimljiv je javnosti zbog Mladena Malića, predsjednika uprave OIV-a. Dok su sa HRT-a tvrdili da su preplatili usluge, Malić je bio zaposlenik HRT-a i autor analize na osnovu koje je Josip Popovac poslao teretnicu OIV-u za 47 miliona kuna. Danas, kada se sklapa nagodba, Malić je predsjednik Uprave OIV-a, piše Večernji list.

Nevenka Artić Banovac iz OIV-a izjavila je da ne postoji nikakav sukob interesa ističući da je Malić na HRT-u bio zadužen za kontakt s gledateljima i slušateljima koji imaju problema u prijemu programa.

Također, izvori Večernjeg lista tvrde da je Malić, otkako je na čelu OIV-a, pogodovao u finansijskom i tehničkom aspektu HRT-u na štetu konkurencije RTL-a i Nove TV kada je u pitanju digitalno emitiranje programa. "Nikako se ne može uspoređivati HRT, RTL i Nova TV jer je HRT javna televizija, a RTL i Nova TV komercijalne televizije", izjavila viša stručna suradnica iz OIV-a Nevenka Artić Banovac.

teve.ba

Digitalizacija u Srbiji

Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Srbije nalazi se u situaciju u kojoj ne može da obeća neki datum za konačan prelazak na digitalno emitovanje televizije. "Moramo da damo sve od sebe da bismo uspjeli da završimo ovaj proces do 17. juna 2015. što je i krajnji rok za završetak ovog procesa", izjavio je za dnevnik Danas državni sekretar za telekomunikacije Stefan Lazarević.

Da bi se proces digitalizacije pokrenuo, odnosno otkočio, ministar Rasim Ljajić je formirao radnu grupu koja je sačinjena od vodećih ljudi Ratela, Emisione tehnike i veze i samog ministarstva. "Cilj radne grupe je da ubrza aktivnosti u okviru ovog procesa, ali i da obezbjedi veću koordinaciju među svim učesnicima i tako obezbjedi da se što prije dobiju odgovori na sva otvorena pitanja koja su unosila dosta zabune u realizaciju samog procesa", izjavio je Lazarević.

Lazarević je istakao da su danas te nedoumice uglavnom otklonjene, pripreme za izradu projekta su počele, a u narednih dva do tri mjeseca ministarstvo bi trebalo imati konkretne rezultate.

Državni sekretar za telekomunikacije je izjavio da je proces digitalizacije u jednom trenutku bio totalno zakočen, ali u posljednjih nekoliko nedjelja se osjeća mali pomak naprijed.

Prva faza gašenja analogne televizije trebala bi se desiti tokom 2014. godine ali još nije poznato koji dio Srbije će prvi biti prebačen na digitalno emitovanje jer još nije definisan Plan prelaska sa analognog na digitalno emitovanje.

Lazarević je istakao da građani Srbije ne treba da žure sa kupovinom DVB-T2 uređaja sve dok ne krenu da dobijaju konkretne informacije o tome kada će se desiti gašenje analognog signala. "Ovo posebno treba imati u vidu, s obzirom na to da cijena ovih uređaja opada sa vremenom tako da ih treba nabavljati neposredno pred prelazak na digitalno emitovanje", izjavio je Lazarević za Danas.

Srpsko ministarstvo radi na definisanju finansijskog modela pomoći određenim kategorijama stanovništva nakon čega će se procijeniti koliko je novca potrebno za realizaciju ovakvog vida pomoći. Ova stavka vjerovatno će biti predviđena budžetom za 2014. godinu.

teve.ba